Mačje srce kuca dvostruko brže nego ljudsko - oko 110 do 140 puta u minuti.
Mačke hodaju tako da pomiču istovremeno prednju i stražnju šapu, te taj postupak ponovne i s druge strane tijela. Na cijeloj zemaljskoj kugli jedino se još žirafe i deve kreću na taj neobičan način.
Mačići imaju 26 mliječnih zuba koji im počinju izbijati kada su u dobi od dva do tri tjedna. Stalnih trideset zuba dobivaju kada navrše tri do četiri mjeseca života.
Vanjske mačke često traže toplinu i zaklon na motoru automobila gdje se sklupčaju iz zaspe. Zato bi bilo poželjno, prije nego li upalite auto, da zatrubite ili lupite po poklopcu vozila kako ne biste ozlijedili neku zalutalu mačku.
Mačke vole toplinu mnogo više nego mi! Nama je neugodno kad nam temperatura naraste do 38 stupnjeva, ali mačkama je sasvim ugodno sve dok im koža ne dostigne temperaturu od 41 stupanj.
Plastične zdjelice često mogu izazvati malene akne na bradi mačaka koje jedu iz njih. Stoga se preporuča da plastične zdjelice zamijenite čeličnim ili keramičkima.
Kada bi mačke mogle čitati, trebale bi im naočale! Direktno ispred očiju vide vrlo mutno, ali zato imaju izvrstan periferni vid, pa mogu detektirati i najmanje, vrlo udaljeno micanje.
Mačke 70-ak posto dana spavaju! A 10-15 posto dana ližu dlaku. To se ne odnosi samo na kućne mačke, već i na divlje mačke kod kojih možemo izdvojiti lavove koji dnevno provedu 20 sati na spavanje.
Djeca koja odrastaju uz ljubimca (npr. mačku) u budućnosti će biti bolji roditelji od djece koja nisu odrasla brinući se i davajući pažnju životinjskom stvorenju.
Obratite pažnju na mačji govor tijela, pa će vam mnogo toga u njenom ponašanju biti jasnije.
Kada dajete mački ime pokušajte izabrati ime koje ima što više samoglasnika (pogotovo I i U) i da nije predugo kako bi mačka to što lakše upamtila te se odazivala kada ju zovete.
Ako mačka nuždu obavlja u tegli s biljkom, kako se to ne bi ponovilo na zemlju stavite zrna papra, talog kave ili sredstvo protiv moljaca.
Mačke vole kada im mijenjate okuse hrane stoga im ne kupujte stalno hranu s istim okusom. A vrlo ćete ih obradovati ako im u prehranu dodate i malo vitamina za mačke koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.
Važnost mačaka u starom Egiptu
U Egiptu su mačke bile smatrane svetim životinjama, a kazna za njihovo ubojstvo bila je smrt. Ako bi u nekoj kući mačka uginula prirodnom smrću, svi članovi obitelji morali su ući u punu korotu, kao da je umro neki njihov bliski rođak, čak su morali i obrve obrijati.
Egipćani nisu samo obožavali svoje mačke, nego su i zakonom zabranili njihov eksport. To je imalo za posljedicu da su stranci uporno pokušavali prokrijumčariti pokoju mačku iz Egipta te je prodavati u vlastitoj zemlji, kao kućnu ljubimicu, koja će ujedno služiti i kao statusni simbol svom novom vlasniku. ''Krađa'' mačaka ljutila je Egipćane, ali je bila i dobra novost za mačke jer su tako dospjele na nova područja gdje će se s njima više nego dobro postupati.
Kad bi neka egipatska mačka uginula, njezino bi truplo bilo balzamirano a njuška prekrivena drvenom skulpturiranom maskom u obliku mačje glave. Neke mačke stavljene su u drvene mrtvačke sanduke izrađene u obliku mačjeg tijela, a neke u pletene mrtvačke košare. Sahranjivane su u ogromnim mačjim grobljima, kojih je broj ponegdje premašivao milijune.
Boginja mačka zvala se Baste, što je značilo ''Ona iz Basta''. Bast je bio grad u kojem se nalazio glavni hram posvećen mačkama. Svakog proljeća tamo bi se okupilo do pola milijuna hodočasnika da sudjeluju u svetom festivalu posvećenom mačkama. Na svakom od tih festivala bilo bi sahranjeno otprilike 100 000 mumificiranih mačaka u čast mačje boginje-djevice. Kult mačke bio je tako popularan da se održao gotovo 2000 godina. Službeno je zabranjen tek 390. godine pos.Kr., kada je već ionako bio u ozbiljno opadanju. U svojoj zlatnoj eri, dok je bio na vrhuncu popularnosti, ovaj je kult vjerno održavao ogromno poštovanje i ugled što su ga mačke uživale u drevnoj egipatskoj civilizaciji. Do danas su sačuvane brojne prekrasne brončane skulpture mačaka koje nam pokazuju koliko su stari Egipćani znali cijeniti njihov elegantni izgled.
Zašto mačke predu?
Odgovor na ovo pitanje kao da je jasan sam po sebi: mačka koja prede je zadovoljna mačka. Međutim takav odgovor ipak nije točan. Brojna promatranja pokazuju da često predu i mačke koje nešto boli, koje su ranjene ili koje upravo kote mladunčad, što je također bolno. Mačke u takvim situacijama nikako ne možemo smatrati sretnima, zadovoljnim mačkama. Točno je da zadovoljne mačke također predu, ali zadovoljstvo nipošto nije jedini preduvjet predenja. Točnije objašnjenje, koje odgovara svim slučajevima, glasi: predenjem se signalizira naklonost nekom ili nečem, dakle, naklono socijalno raspoloženje. Njime se, na primjer, može signalizirati veterinaru da neka ranjena mačka osjeća potrebu za prijateljstvom ili se može emitirati vlasniku kao signal zahvalnosti za nešto što je za nju učinio.
Mačke počinju presti kad su stare samo tjedan i to dok sisaju. Predenje je signal za majku da sve ide u redu i da mlijeko teče kako treba. Ona tako može na miru ležati znajući da mlijeko stiže tamo gdje treba. Može to saznavati i da ne gleda mačiće. I ona prede i tako daje doznanje mačićima da je i ona zadovoljna.
Jedna od važnih razlika među malih mačaka (npr. naših domaćih) i velikih (lavovi, tigrovi...) je to što velike mačke ne mogu presti. Neki veliki tigar pozdravit će vas zvukom nalik na gunđanje, koji proizvede jednosmjernim izdisanjem zraka. On ne može proizvesti dvosmjerni zvuk predenja, što ga proizvodi mačka, zvuk koji je neprestan i koji se izvodi ravnomjernim udisanjem i izdisanjem zraka. Izdisajno-udisajni ritam mačjeg predenja mačka može proizvoditi i potpuno zatvorenim ustima i to može neprekidno trajati satima, ako su za to povoljne okolnosti. U tom su pogledu male mačke naprednije pred svojim divovskim rođacima, ali velike mačke to nadoknađuju jednom sposobnošću koju male mačke ne posjeduju: mogu rikati.
Jesu li vlasnici mačaka zdraviji od drugih ljudi?
Ovo pitanje možda izgleda čudno, ali postoji mnogo dokaza da je posjedovanje mačke zdravo za zdravlje.
Za to postoje dva razloga. U prvom redu zna se da prijateljski fizički kontakt s mačkom aktivno smanjuje ili ublažava stres. Odnos između čovjeka i mačke je dirljiv u oba značenja te riječi. Mačka se tare tijelom o tijelo vlasnika, a on ju mazi. Kad su neke vlasnike u medicinskim labaratorijima prikopčali na električne aparate za mjerenje fizioloških reakcija, pokazalo se da se njihovo tijelo primjetno smirivalo kad bi počeli maziti mačku. Smanjuje se unutrašnja napetost i tijelo se relaksira, opušta. Ovaj oblik ''mačje terapije'' dokazao je svoju vrijednost u stanovitom broju akutnih slučajeva, kad se stanje duševnih bolesnika jako popravilo, nakon što im je bilo dozvoljeno da drže mačku.
Sve nas na neki način oslobađa jednostavan i čestit odnos s mačkom. To je drugi razlog blagotvornog djelovanja mačke na ljude. Ne radi se tu samo o dodiru, bez obzira na njegovu već spomenutu važnost. Posrijedi je i jedan psihološki odnos, lišen složenosti, nevjere i kontradikcija, koji vladaju u međuljudskim odnosima. S vremena na vrijeme povrijede nas stanoviti ljudski postupci i ponašanja. Neki od nas na to odmah reagiraju, drugi ne mare. Oni koje to psihički rani kasnije teško vraćaju vjeru u druge ljude. Takvim ljudima povezanost npr. s nekom mačkom, može donijeti toliko veliku korist da će im se možda čak vratiti vjera međuljudske odnose, da će to uništiti njihov cinizam i sumnjičavost te izliječiti njihove skrivene psihičke rane. Jedno istraživanje, obavljeno u SAD-u, pokazalo je da ljudima koje stres vodi u infarkt posjeovanje mačke i druženje s njom mogu doslovno spasiti život, jer smanjuje krvni tlak i smiruje srce koje previše radi.
Djeca, koja od rane dobi žive s mačkom ili bilo kojom drugom životinjom, nauče se pravilno odnositi prema životinjama i uče se odgovornosti i to naravno samo ako njihovi roditelji pravilno postupaju sa životinjom. Neka istraživanja pokazuju da su djeca, koja su odrasla s ljubimcem, bolji roditelji i općenito odgovorniji ljudi.
Kao zaključak; mačke ne samo da smiruju i poboljšavaju zradvlje vlasnika nego one čine i njihov život sretnijim i ispunjenijim, pa stoga ljudi, koji su jednom imali mačku, gotovo ju uvijek ponovno nabave. Isto tako, ma koliko god mačke bile samostalne životinje uvijek će im biti draže da u životu imaju oslonac čovjeka da se uvijek mogu osjećati sigurno i voljeno.
Mačke hodaju tako da pomiču istovremeno prednju i stražnju šapu, te taj postupak ponovne i s druge strane tijela. Na cijeloj zemaljskoj kugli jedino se još žirafe i deve kreću na taj neobičan način.
Mačići imaju 26 mliječnih zuba koji im počinju izbijati kada su u dobi od dva do tri tjedna. Stalnih trideset zuba dobivaju kada navrše tri do četiri mjeseca života.
Vanjske mačke često traže toplinu i zaklon na motoru automobila gdje se sklupčaju iz zaspe. Zato bi bilo poželjno, prije nego li upalite auto, da zatrubite ili lupite po poklopcu vozila kako ne biste ozlijedili neku zalutalu mačku.
Mačke vole toplinu mnogo više nego mi! Nama je neugodno kad nam temperatura naraste do 38 stupnjeva, ali mačkama je sasvim ugodno sve dok im koža ne dostigne temperaturu od 41 stupanj.
Plastične zdjelice često mogu izazvati malene akne na bradi mačaka koje jedu iz njih. Stoga se preporuča da plastične zdjelice zamijenite čeličnim ili keramičkima.
Kada bi mačke mogle čitati, trebale bi im naočale! Direktno ispred očiju vide vrlo mutno, ali zato imaju izvrstan periferni vid, pa mogu detektirati i najmanje, vrlo udaljeno micanje.
Mačke 70-ak posto dana spavaju! A 10-15 posto dana ližu dlaku. To se ne odnosi samo na kućne mačke, već i na divlje mačke kod kojih možemo izdvojiti lavove koji dnevno provedu 20 sati na spavanje.
Djeca koja odrastaju uz ljubimca (npr. mačku) u budućnosti će biti bolji roditelji od djece koja nisu odrasla brinući se i davajući pažnju životinjskom stvorenju.
Obratite pažnju na mačji govor tijela, pa će vam mnogo toga u njenom ponašanju biti jasnije.
Kada dajete mački ime pokušajte izabrati ime koje ima što više samoglasnika (pogotovo I i U) i da nije predugo kako bi mačka to što lakše upamtila te se odazivala kada ju zovete.
Ako mačka nuždu obavlja u tegli s biljkom, kako se to ne bi ponovilo na zemlju stavite zrna papra, talog kave ili sredstvo protiv moljaca.
Mačke vole kada im mijenjate okuse hrane stoga im ne kupujte stalno hranu s istim okusom. A vrlo ćete ih obradovati ako im u prehranu dodate i malo vitamina za mačke koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.
Važnost mačaka u starom Egiptu
U Egiptu su mačke bile smatrane svetim životinjama, a kazna za njihovo ubojstvo bila je smrt. Ako bi u nekoj kući mačka uginula prirodnom smrću, svi članovi obitelji morali su ući u punu korotu, kao da je umro neki njihov bliski rođak, čak su morali i obrve obrijati.
Egipćani nisu samo obožavali svoje mačke, nego su i zakonom zabranili njihov eksport. To je imalo za posljedicu da su stranci uporno pokušavali prokrijumčariti pokoju mačku iz Egipta te je prodavati u vlastitoj zemlji, kao kućnu ljubimicu, koja će ujedno služiti i kao statusni simbol svom novom vlasniku. ''Krađa'' mačaka ljutila je Egipćane, ali je bila i dobra novost za mačke jer su tako dospjele na nova područja gdje će se s njima više nego dobro postupati.
Kad bi neka egipatska mačka uginula, njezino bi truplo bilo balzamirano a njuška prekrivena drvenom skulpturiranom maskom u obliku mačje glave. Neke mačke stavljene su u drvene mrtvačke sanduke izrađene u obliku mačjeg tijela, a neke u pletene mrtvačke košare. Sahranjivane su u ogromnim mačjim grobljima, kojih je broj ponegdje premašivao milijune.
Boginja mačka zvala se Baste, što je značilo ''Ona iz Basta''. Bast je bio grad u kojem se nalazio glavni hram posvećen mačkama. Svakog proljeća tamo bi se okupilo do pola milijuna hodočasnika da sudjeluju u svetom festivalu posvećenom mačkama. Na svakom od tih festivala bilo bi sahranjeno otprilike 100 000 mumificiranih mačaka u čast mačje boginje-djevice. Kult mačke bio je tako popularan da se održao gotovo 2000 godina. Službeno je zabranjen tek 390. godine pos.Kr., kada je već ionako bio u ozbiljno opadanju. U svojoj zlatnoj eri, dok je bio na vrhuncu popularnosti, ovaj je kult vjerno održavao ogromno poštovanje i ugled što su ga mačke uživale u drevnoj egipatskoj civilizaciji. Do danas su sačuvane brojne prekrasne brončane skulpture mačaka koje nam pokazuju koliko su stari Egipćani znali cijeniti njihov elegantni izgled.
Zašto mačke predu?
Odgovor na ovo pitanje kao da je jasan sam po sebi: mačka koja prede je zadovoljna mačka. Međutim takav odgovor ipak nije točan. Brojna promatranja pokazuju da često predu i mačke koje nešto boli, koje su ranjene ili koje upravo kote mladunčad, što je također bolno. Mačke u takvim situacijama nikako ne možemo smatrati sretnima, zadovoljnim mačkama. Točno je da zadovoljne mačke također predu, ali zadovoljstvo nipošto nije jedini preduvjet predenja. Točnije objašnjenje, koje odgovara svim slučajevima, glasi: predenjem se signalizira naklonost nekom ili nečem, dakle, naklono socijalno raspoloženje. Njime se, na primjer, može signalizirati veterinaru da neka ranjena mačka osjeća potrebu za prijateljstvom ili se može emitirati vlasniku kao signal zahvalnosti za nešto što je za nju učinio.
Mačke počinju presti kad su stare samo tjedan i to dok sisaju. Predenje je signal za majku da sve ide u redu i da mlijeko teče kako treba. Ona tako može na miru ležati znajući da mlijeko stiže tamo gdje treba. Može to saznavati i da ne gleda mačiće. I ona prede i tako daje doznanje mačićima da je i ona zadovoljna.
Jedna od važnih razlika među malih mačaka (npr. naših domaćih) i velikih (lavovi, tigrovi...) je to što velike mačke ne mogu presti. Neki veliki tigar pozdravit će vas zvukom nalik na gunđanje, koji proizvede jednosmjernim izdisanjem zraka. On ne može proizvesti dvosmjerni zvuk predenja, što ga proizvodi mačka, zvuk koji je neprestan i koji se izvodi ravnomjernim udisanjem i izdisanjem zraka. Izdisajno-udisajni ritam mačjeg predenja mačka može proizvoditi i potpuno zatvorenim ustima i to može neprekidno trajati satima, ako su za to povoljne okolnosti. U tom su pogledu male mačke naprednije pred svojim divovskim rođacima, ali velike mačke to nadoknađuju jednom sposobnošću koju male mačke ne posjeduju: mogu rikati.
- Mačke počinju presti kada napune tjedan dana starosti.
- Mogu neprekidno presti dok udišu i izdišu zrak.
- Predenje je obično znak zadovoljstva, ali mačke predu i kada ih nešto boli.
Jesu li vlasnici mačaka zdraviji od drugih ljudi?
Ovo pitanje možda izgleda čudno, ali postoji mnogo dokaza da je posjedovanje mačke zdravo za zdravlje.
Za to postoje dva razloga. U prvom redu zna se da prijateljski fizički kontakt s mačkom aktivno smanjuje ili ublažava stres. Odnos između čovjeka i mačke je dirljiv u oba značenja te riječi. Mačka se tare tijelom o tijelo vlasnika, a on ju mazi. Kad su neke vlasnike u medicinskim labaratorijima prikopčali na električne aparate za mjerenje fizioloških reakcija, pokazalo se da se njihovo tijelo primjetno smirivalo kad bi počeli maziti mačku. Smanjuje se unutrašnja napetost i tijelo se relaksira, opušta. Ovaj oblik ''mačje terapije'' dokazao je svoju vrijednost u stanovitom broju akutnih slučajeva, kad se stanje duševnih bolesnika jako popravilo, nakon što im je bilo dozvoljeno da drže mačku.
Sve nas na neki način oslobađa jednostavan i čestit odnos s mačkom. To je drugi razlog blagotvornog djelovanja mačke na ljude. Ne radi se tu samo o dodiru, bez obzira na njegovu već spomenutu važnost. Posrijedi je i jedan psihološki odnos, lišen složenosti, nevjere i kontradikcija, koji vladaju u međuljudskim odnosima. S vremena na vrijeme povrijede nas stanoviti ljudski postupci i ponašanja. Neki od nas na to odmah reagiraju, drugi ne mare. Oni koje to psihički rani kasnije teško vraćaju vjeru u druge ljude. Takvim ljudima povezanost npr. s nekom mačkom, može donijeti toliko veliku korist da će im se možda čak vratiti vjera međuljudske odnose, da će to uništiti njihov cinizam i sumnjičavost te izliječiti njihove skrivene psihičke rane. Jedno istraživanje, obavljeno u SAD-u, pokazalo je da ljudima koje stres vodi u infarkt posjeovanje mačke i druženje s njom mogu doslovno spasiti život, jer smanjuje krvni tlak i smiruje srce koje previše radi.
Djeca, koja od rane dobi žive s mačkom ili bilo kojom drugom životinjom, nauče se pravilno odnositi prema životinjama i uče se odgovornosti i to naravno samo ako njihovi roditelji pravilno postupaju sa životinjom. Neka istraživanja pokazuju da su djeca, koja su odrasla s ljubimcem, bolji roditelji i općenito odgovorniji ljudi.
Kao zaključak; mačke ne samo da smiruju i poboljšavaju zradvlje vlasnika nego one čine i njihov život sretnijim i ispunjenijim, pa stoga ljudi, koji su jednom imali mačku, gotovo ju uvijek ponovno nabave. Isto tako, ma koliko god mačke bile samostalne životinje uvijek će im biti draže da u životu imaju oslonac čovjeka da se uvijek mogu osjećati sigurno i voljeno.
